Sporazuměvanje

Iz Medžuviki, svobodnoj enciklopedije
(Bylo prěadresovano iz Sporazuměvańje)
Jump to navigation Jump to search
Tuty članok trěbuje prověrky pravopisa, gramatiky, stilja ili tona.

Možete pomogti Medžuvikiju, popravivši jego. (aprilj 2023)

Živa statuja
Plakat Simpatija (1918)
Obraz Běsnost (1894, Władysław Podkowiński)

Sporazuměvanje jest prěnošenje informacij medžu ljudami. Ono može byti verbalno (s pomočju slov), neverbalno (s pomočju gestov), masovo (s pomočju tehničnyh srědstv, napr. gazety, internet, televizija)[1]. Sinonim termina sporazuměvanje jest komunikacija. „Dnes elektronična komunikacija imaje veliko značenje, vsakodnevno ljudi koristet tablety, kompjutery, mobilne telefony, smartfony i tako dalje”[2]. Jezyk služi komunikacije medžu ljudami. Osoblivy tip sporazuměvanja nazyvaje se medžukulturna komunikacija, s kojeju često može byti svezano nedorazuměnje, daže kulturny šok[3], ibo značenje kultury za sporazuměvanje nemožno jest prěcěnjati. Osoblive tipy sporazuměvanja sut napr. žive statuje, plakaty i memy.

Prěduslovje razuměnja jest bytje občego světa, to znači spolnyh vozgledov vsih učestnikov sporazuměvanja. Obči svět sklada se iz znanja i ubědženij. Osoblivy tip ubědženij sut stereotipy[4], to znači zaměny znanja. Semantične konotacije nazv narodnostij imajut termin etnične stereotipy[5].

Ljudi razumějut to, čto hočut razuměti. Oni videt, čto hočut viděti, ibo takto rabotaje člověčji mozg. Jedin iz obrannyh mehanizmov ličnosti opira se na udaljanje iz svědomosti mysljij, čuvstv, želanij, koje navodet bojaznj ili počutje viny. To jest sučnost psihologičnogo mehanizma odrěkanja.

Iztočniky

  1. Pisarek, Walery (red.) (2006). Słownik terminologii medialnej. Kraków: Universitas. str. 98–99. ISBN 83-242-0517-9.
  2. Swat, Michał (2018). "Moderno glagoljičsko pravopisanje". SLOVJANI.info. Svezok 3, numer 2: 24.
  3. Szczerbowski, Tadeusz (2014). Kultura hawajska (Ka Mo'omeheu Hawai'i) (PDF). Kraków: Wydawnictwo Naukowe Uniwersytetu Pedagogicznego. str. 94. ISBN 978-83-7271-898-3.
  4. Lippmann, Walter (1922). Public opinion. New York.
  5. Pisarkowa, Krystyna (1976). "Konotacja semantyczna nazw narodowości". Zeszyty Prasoznawcze. 1 (67): 5–26.