Srbolužičani

Iz Medžuviki, svobodnoj enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Horugva srbolužičan, stvorena v 1842 godu v panslovjanskyh kolorah

Srbolužičani (endonim jest srbi, gornoluž.: Serbja; dolnoluž.: Serby; něm.: Sorben) jest domorodny slovjansky narod, ktory žive glavno v čestah Lužice, krajiny v zemjah NěmcijeSaksonije i Brandenburg. Srbolužičani tradicijno govoret na srbolužičskyh jezykah, gornolužičskom i dolnolužičskom, ktore vhodet v zapadnoslovjansku grupu slovjanskyh jezykov. One sut oficialne jezyky měnšin v Němciji.

Vslěd postupnoj i rastučej asimilacije medžu 17. i 20. stolětjami praktično vsi srbolužičani takože govorili na němečskom k početku 20. stolětja. V stvorjenoj Němečskoj imperiji konca 19. i početka 20. stolětja država stvorila politiky za germanizaciju srbolužičanov. Politiky germanizacije kulminovali se v dobu nacističnoj Němcije, ktora odvrgala bytost srbolužičanskogo naroda kako slovjanskogo naroda, govoreči o njih kako o "němcah, ktore govoret na srbolužičskom". Večinstvo religioznyh srbolužičanov sut katoliki, měnšina sut luterani.

Vsego v Němciji živut 60 tysečev srbolužičan, 20 tysečev iz ktoryh govoret na srbolužičskyh jezykah. 2 tyseče srbolužičan živut v Čehiji.

Vněšnje linky